
REUMATSKA GROZNICA je autoimuno oboljenje koje se često javlja nakon streptokoknih infekcija grla, najčešće kod dece stare između 5 i 15 godina, mada se može javiti i kod odraslih osoba i tinejdžera.
Reumatska groznica se neće javiti kod svakoga ko je imao takvu infekciju.Ona pogađa zglobove, srce, kožu i nervni sistem.
Streptokokne infekcije se leče antibioticima i terapija može sprečiti razvoj reumatske groznice. Antibiotici neće izlečiti reumatsku groznicu koja se već javila.
Ova bolest može izazvati oštećenje srca i srčanih zalistaka.U nastavku saznajte koji su simptomi reumatske groznice, kakva je klinička slika, kako se postavlja dijagnoza i sprovodi lečenje…
Šta je reumatska groznica?
Reumatska groznica je autoimuno oboljenje koje se najčešće javlja nakon streptokokne infekcije grla. Takva reakcija na streptokoke u grlu može izazvati lezije na vezivnom tkivu, srcu, zglobovima, krvnim sudovima u različitim organima i subkutanom tkivu. Ova bolest postoji odvajkada, ali je povezanost između infekcija grla i pojave reumatske groznice prvi put opisana tek osamdesetih godina 19. veka. Tek početkom 20. veka je utvrđena veza između bolnog grla, povišene temperature i osipa koji se javlja zbog egzotoksina koji luče ove bakterije.
Pre no što je penicilin pronađen i postao dostupan svima, reumatska groznica je bila glavni uzrok smrti kod dece i jedan od glavnih uzroka srčanih oboljenja kod odraslih.
Zbog reumatske groznice se javljaju mnogi simptomi i može uticati na različite organe, uključujući srce, zglobove, kožu i mozak. Ne postoji nijedan test za reumatsku groznicu na osnovu koga se postavlja dijagnoza, tako da je u Americi objavljena revizija Džonsovih kriterijuma, odnosno vodič za postavljanje dijagnoze.
Šta su revidirani Džonsovi kriterijumi za akutnu reumatsku groznicu?
Reč je o vodiču koji pomaže u postavljanju dijagnoze reumatske groznice. Da bi se postavila dijagnoza reumatske groznice, potrebno je da budu ispunjena dva glavna kriterijuma odnosno jedan glavni i dva sporedna plus laboratorijski dokazi za prisustvo piogenog streptokoka u grlu.
Glavni kriterijumi su:
- migratorni artritis u nekoliko zglobova (poliartritis)
- upala perikarda, miokarda ili endokarda ili srčanih zalistaka
- noduli ispod kože (subkutani noduli)
- brzi, nekontrolisani i nekoordinisani pokreti (Sidenhajmova horeja)
- karakteristični osip na koži, odnosno bledilo u centru sa vijugavom ili kružnom ivicom osipa
Sporedni kriterijumi su:
- povišena temperatura
- povišena sedimentacija eritrocita ili C-reaktivni protein, što su nespecifični znaci upale
- bol u zglobovima (artralgija)
- promene na elektrokardiogramu
- istorija akutne reumatske groznice ili reumatske srčane bolesti
Dokaz da je infekcija streptokokom bila prisutna predstavljaju:
- bris iz grla koji je pozitivan na tu infekciju
- nedavno preležan šarlah
- laboratorijski testovi koji pokazuju prisustvo različitih antitela za reumatsku groznicu
Uzrok
Šta izaziva akutnu reumatsku groznicu?
Postoji dokazan veza između određenih streptokoknih infekcija i reumatske groznice. Reumatska groznica se najčešće javlja nakon infekcije grla koju izazivaju β-hemolitičke streptokoke iz grupe A.
Ova bakterija izaziva autoimuni inflamatorni odgovor organizma kod nekih osoba, što dovodi do niza simptoma i znakova koji su opisani u Džonsovim kriterijumima.
Infekcije grla su zarazne, ali reumatska groznica nije. Simptomi reumatske groznice se obično javljaju u roku od dve do tri nedelje nakon infekcije streptokokom i prvi simptomi su bolni zglobovi i artritis.
Reumatska groznica simptomi
Koji su znaci i simptomi reumatske groznice?
Kao što je već napomenuto, postoje brojni znaci i simptomi reumatske groznice. Najčešći su:
- Karditis (upala srčanog mišića) koji se javlja kod 60 posto pacijenata i to je ujedno i najteži simptom reumatske groznice, jer može rezultirati trajnim oštećenjem srčanih zalistaka, samog srčanog mišića ili tkiva oko srca (perikard). Te komplikacije mogu biti opasne po život.
- Poliartritis ili migratorni poliartritis (upala zglobova) je obično prvi simptom reumatske groznice i prisutan je kod oko 45 odsto pacijenata. Najčešće se javlja u velikim zglobovima (kolena, članci, laktovi, zglob šake). Bol je obično jak.
- Potkožni reumatski čvorići su čvrsti, bezbolni čvorovi koji se najčešće javljaju oko velikih zglobova. Oni se javljaju samo kod 2 posto pacijenata.
- Eritrem marginatum je osip koji je karakterističan za reumatsku groznicu i javlja se kod 5 odsto pacijenata. Osip je zmijolikog izgleda i ima jasno izražene crvene ivice. Ovaj osip nije bolan niti svrbi. Najčešće se javlja na grudima i širi na ekstremitete. Nikada se ne javlja na licu.
- Nevoljni i nekontrolisani pokreti se javljaju (Sidenhajmova horeja) kod trećine pacijenata. Ovakvi pokreti su karakteristični za reumatsku groznicu i smatra se da su povezani sa emotivnim poremećajima i neprikladnim ponašanjem. Ovakav simptom se može javiti nekoliko meseci nakon infekcije grla.
Sporedni Džonsovi kriterijumi su:
- groznica koja je obično prisutna tokom akutne infekcije grla streptokokom i u prvim fazama reumatske groznice
- artralgija – bolni zglobovi bez otoka, toplote i ostalih promena na koži
- istorija reumatske groznice ili reumatske srčane bolesti
- nespecifične laboratorijske promene koje ukazuju na upalu: povišen broj belih krvnih zrnaca, povećana sedimentacija eritrocita i povećan C-reaktivni protein.
- karakteristične promene na elektrokardiogramu
Dokazi infekcije stafilokokama iz grupe A su
- pozitivna kultura iz grla
- nedavno preležan šarlah
- povećan broj antitela na streptokok
Kako se postavlja dijagnoza reumatske groznice?
Da bi se postavila dijagnoza, mora se utvrditi nedavna infekcija streptokokom iz grupe A i moraju biti prisutna oba glavna ili jedan glavni i dva sporedna kriterijuma iz Džonsovih kriterijuma.
Lečenje
Kako se leči reumatska groznica?
Prvi korak u lečenju reumatske groznice je lečenje infekcije (obično penicilinom) kojia je izazvala imunološki odgovor. Ako je pacijent alergičan na penicilin, prepisuju se eirtromicin ili drugi lekovi iz klase cefalosporina. Veoma je važno da pacijent dobije tretman za akutnu infekciju, mada on ne pomaže kod reumatske groznice, pošto se imuni odgovor organizma već javio. Vaš lekar će odrediti koji tretman je najprikladniji za vas.
Aspirin i slični lekovi se obično daju protiv bolova u zglobovima. Ponekad je neophodno koristiti veće doze penicilina kako bi se ublažili simptomi. (Pažnja! Nikako nemojte davati aspirin deci jer može izazvati Rejev sindrom!). Konsultujte specijalistu kako vi vam preporučio adekvatan tretman.
Reumatski karditis se leči visokim dozama steroida, ali je obično potrebno koristiti još neke lekove za kontrolu upale srca. Ovo oboljenje se obično leči u bolnici.
Najteži i najmanje predvidiv simptom za lečenje je horeja, odnosno nevoljni pokreti. Ovaj simptom se obično leči antipsihoticima (npr. Haloperidolom), ali može potrajati neko vreme. Za osobe koje dobiju Sidenhajmovu horeju to je obično i najteži simptom jer podrazumeva nevoljne i nekontrolisane pokrete, što može uticati na svakodnevnu rutinu. Ove osobe moraju koristiti antibiotike duže vreme kako bi se sprečila ponovna pojava infekcije streptokokom, jer ona obično izaziva horeju.
Koje su moguće komplikacije reumatske groznice?
Najteže komplikacije reumatske groznice su vezane za srce. Osobe kod kojih se razvije reumatska groznica koje dobiju reumatski karditis mogu imati trajne probleme sa srcem. Obično dolazi do problema sa mitralnim ili aortnim zaliskom. Kod osoba koje ne reaguju na lekove je često neophodno uraditi operaciju zaliska.
Atrijalna fibrilacija (nepravilan i ubrzan rad srca) i srčano zatajenje se često javljaju. Sidenhajmova horeja je jedna od najtežih komplikacija i osobe sa ovom komplikacijom mogu imati rekurentni poremećaj pokreta. Retki ljudi koji ostaju podložni infekciji stafilokokom obično moraju da piju antibiotike doživotno.
Da li je moguće sprečiti reumatsku groznicu?
Prevencija reumatske groznice zahteva pravovremeno prepoznavanje i lečenje infekcije grla streptokokom iz grupe A. Kod dece stare do 15 godina su ovakve infekcije veoma česte i najčešće se javljaju iznenada.
Simptomi su bol u grlu, visoka temperatura, glavobolje i bol u stomaku. Osobe sa ovakvim infekcijama obično nemaju simptome poput curenja iz nosa, zapušen nos, kašalj i slične simptome koji se često javljaju kod infekcija gornjih respiratornih organa.
Većina lekara obično preporučuje da se uradi bris iz grla. Ako je uzročnik infekcije grla virus, a ne bakterija, rizik da će se razviti reumatska groznica ne postoji, i takvo oboljenje se ne leči antibioticima.
Kada se nakon streptokokne infekcije grla razvije reumatska groznica, uvek je prisutan rizik od ponovne pojave ovog oboljenja. Zato se osobama koje su preležale reumatsku groznicu preporučuje hronična dogoročna profilaksa (preventivni tretman) antibioticima. Naučnici još uvek rade na razvoju vakcine protiv streptokoka iz grupe A, ali vakcine još uvek nisu dostupne.
Infektolozi naglašavaju važnost sprečavanja rekurentnih epizoda reumatske groznice. Opcije se kreću od primanja injekcija penicilina jednom mesečno do svakodnevne upotrebe antibiotika. Preporuka je da se ovakav preventivni tretman radi dok od epizode karditisa ne prođe najmanje pet godina ili do 21. rođendana. Kod osoba koje su imale karditis, ali nemaju nikakve posledice, prevencija bi trebala da traje i do deset godina. Ako je nakon karditisa ostalo trajno oštećenje srca, preporučuje se profilaksa do četrdesete godine života, a neki lekari je preporučuju i doživotno.
Koliko je česta reumatska groznica?
Zahvaljujući antibioticima, reumatska groznica se danas veoma retko javlja u razvijenim zemljama, ali uvek postoji mogućnost da se ona javi. U nerazvijenim zemljama, ovo je još uvek česta bolest i jedan od glavnih uzroka kardiovaskularnih oboljenja kod osoba mlađih od 50 godina.