Botulizam (simptomi, dijagnoza, prevencija)

botulizam

BOTULIZAM je ozbiljna bolest koju izaziva botulinski toksin. Ovaj toksin izaziva paralizu. Paraliza počinje u licu, a zatim u udovima. Ako zahvati i mišiće odgovorne za disanje, javlja se plućna insuficijencija.

Ovaj toksin stvara bakterija Clostridium botulinum (C. Botulinum). Sve vrste botulizma na kraju dovode do paralize, tako da se ovo stanje smatra urgentnim.

Jedna kašika meda ili neotvorena konzerva hrane možda i nije tako nevina kao što izgleda. Spore koje se možda kriju u njoj mogu izazvati ovu retku bolest. Ako znate koji su simptomi i faktori rizika i šta da uradite da ih sprečite, možete zaštititi sebe i druge od ovog oboljenja.

botulizam kod odraslih


Šta je botulizam?

Definicija botulizma

Botulizam je teška bolest koja je, na svu sreću, retka. Postoje tri glavna oblika botulizma:

  • Botulizam izazvan hranom. Ovo je oblik bolesti koji je prvi opisan. Svake godine se zabeleži manje od 1.000 slučajeva botulizma širom sveta.
  • Dečiji botulizam se javlja kod dece stare između sedam dana i jedanaest meseci.

Znaci i simptomi botulizma

botulizam simptomi

Nakon izlaganja toksinu koji izaziva botulizam, simptomi se javljaju u roku od tri dana. Međutim, ovo nije nikakav standardan ishod. Kod nekih osoba se simptomi javljaju već nakon četiri sata, a kod nekih i osam dana nakon izlaganja bakteriji.

U teoriji postoji tri oblika botulizma, koji se klasifikuju po tome kako je došlo do infekcije bakterijom (preko hrane ili otvorene rane) ili po starosnoj dobi pacijenta, znaci i simptomi botulizma su isti bez obzira na oblik oboljenja.

Botulizam izaziva sledeće simptome:

  • probleme sa vidom, uključujući dupli vid i zamagljen vid, što pogoršava vrtoglavicu
  • spuštanje očnih kapaka i otvorena osta
  • probleme sa ustima i oko njih, gde spadaju i nerazgovetan govor, suva usta i otežano gutanje
  • mučninm
  • slabost
  • otežano disanje, što neki ljudi pogrešno smatraju srčanim napadom

Pošto deca imaju manju kontrolu nad svojim telom i pokretima, kod njih se simptomi botulizma teže i primećuju.

Botulizam kod beba

Bebe sa ovom bolešću se obično opisuju kao “mlitave”. Obično su manje aktivne, slabe i letagične, javlja se odbijanje hrane, opstipacija, loša kontrola pokreta i mišića i slabije plakanje.

Bez obzira na vrstu botulizma i starosnu dob pacijenta, svi slučajevi botulizma se završavaju paralizom ako se odmah ne pristupi lečenju. Paraliza može zahvatiti celo telo, ne samo ruke i noge, već čak i mišiće koji su aktivni u procesu disanja.

Ako posumnjate da vi ili neko vama blizak ima botulizam, odmah potražite lekarsku pomoć.


Uzroci i faktori rizika

botulizam i med

Svi slučajevi botulizma su posledica trovanja bakterijom Clostridium botulinum koja oslobađa botulinski toksin. Botulinski toksin (botoks) je najjači i najsmrtonosniji otrov na svetu.

Ovaj toksin ometa normalno funkcionisanje mišića (odatle i otežan govor i spuštanje očnih kapaka).

Da biste dobili botulizam, morate biti izloženi sporama ove bakterije i toksinu koji one oslobađaju. Mada su spore gotovo svuda oko nas, ova bakterija postaje aktivna tek u pravom okruženju.

Povezano> Bakterija klostridija: simptomi, prenošenje, lečenje


Botulizam koji se prenosi preko hrane

botulizam

Jedan od najčešćih i najviše istraživanih faktora rizika kad je u pitanju botulizam jeste hrana zagađena bakterijama. U ovom slučaju, to je konkretno konzervirana hrana. Gotovo svi slučajevi botulizma izazvani hranom su posledica zagađene konzervirane hrane (uključujući i hranu konzerviranu kod kuće). Hrana, voda i nedovoljno kiseonika su upravo ono što je ovoj bakteriji potrebno da počne da stvara botulinski toksin.

Konzervirana hrana koja sadrži hranu male kiselosti (sa pH vrednošću od 4,7 ili većom) je najveći faktor rizika. To je zato što ova pH vrednost nije dovoljno niska da uništi bakterije i spreči njihovo razmnožavanje. Hrana koja je najpogodnija za razmnožavanje C. botulinum bakterija uključuje sledeće:

  • špargle
  • grašak
  • cvekla
  • kukuruz
  • krompir
  • smokve
  • sve vrste mesa
  • ribu, školjke i druge plodove mora

Botulizam mkod dece i beba

Kada odrasla osoba proguta neaktivne spore (koje, za razliku od onih koje se razvijaju u konzervama hrane, ne rastu i ne stvaraju toksin), njen probavni trakt ih brzo izbacuje i pritom se ne javlja nikakav rizik po zdravlje.

Međutim, to ne važi i za bebe, jer nemaju dovoljno razvijen probavni trakt i jak imunitet. Probavni organi kod beba još uvek nisu dovoljno jaki kako bi se izborili sa sporama bakterija. Ako beba proguta spore ove bakterije, one se aktiviraju, počinju da se reprodukuju i rastu i počinju da oslobađaju botulin.

Kada bebe smeju da jedu med?

Jedan od glavnih faktora rizika kada je reč o izlaganju dece bakteriji Clostridium botulinum je med. Med, posebno sirov med, je potencijalni izvor spora ove bakterije. Zato se bebama mlađim od godinu dana ne sme davati med, čak ni kap ili dve za zaslađivanje hrane.


Botulizam rane

Botulizam koji se javlja u ranama je izuzetno redak, čak i kada je u pitanju ova retka bolest. On se javlja kada C. botulinum inficira otvorenu ranu i počne da oslobađa botulin direktno u rani.

Jedan od glavnih faktora rizika jeste intravenska upotreba droga. Pošto svakodnevno dolazi do ozleda kože, na površini kože se doslovno nalazi na desetine otvorenih ranica. To drastično povećava rizik od botulizma i drugih infekcija.


Konvencionalni načini za lečenje

Ako se kod vas javljaju simptomi botulizma, tog momenta idite u hitnu pomoć ili zovite hitnu pomoć. Ne postoji nikakav kućni način lečenja za botulizam. Ovo je retka, ali veoma ozbiljna i smrtonosna bolest.

Da bi se dijagnostikovao botulizam, lekar će vas pregledati. Problem je što i neke druge bolesti i stanja (npr. šlog) mogu izazvati slične simptome. Da bi se potvrdila dijagnoza botulizma, obično se rade sledeći testovi:

  • skener mozga
  • uzimanje uzorka likvora za analizu
  • testovi funkcije nerava i mišića

Konvencionalni načini lečenja podrazumevaju upotrebu antitoksina. Kada dođe do trovanja botulinom, ovaj toksin napada nerve i mišiće. Protivotrov sprečava delovanje botulina i oštećenje organa.

Međutim, on ne može izlečiti već nastalu štetu. Samo zaustavlja dalje dejstvo toksina. Zato osobe sa botulizmom ponekad provode mesece u bolnici pod strogim medicinskim nadzorom kako bi se oporavili.

U zavisnosti od toga koliko ste dugo bili izloženi otrovu, moguće su sledeće metode lečenja:

  • fizikalna terapija za ublažavanje simptoma paralize
  • mehanička ventilacija, odnosno disanje preko aparata ako je došlo do paralize mišića koji omogućuju disanje
  • pomoć prilikom jela ako je paraliza zahvatila usta, jezik ili grlo

Pet saveta za prevenciju botulizma

Mada ne postoji nikakav prirodan lek za botulizam, možete učiniti dosta toga po pitanju prevencije.

  1. Ako kod kuće pravite konzerviranu hranu, koristite mašine za konzerviranje pod pritiskom i na adekvatnoj temperaturi.
  2. Uvek prokuvajte hranu koju vadite iz konzerve i kuvajte je bar 10 minuta.
  3. Vodite računa o higijeni hrane i kuhinje.
  4. Vodite više računa o svom zdravlju i jačanju imuniteta.
  5. Držite hranu u posudama koje nisu vakumirane.

Nekoliko nekoliko reči na kraju

  • Botulizam se javlja zbog bakterije , koja je prisutna svuda oko nas u prljavštini i prašini.
  • U pogodnim uslovima (u vlažnom okruženju i u hrani, sa malo ili nimalo vazduha) ona počinje da se razmnožava i da stvara botulinski toksin.
  • Botulinski toksin ili botoks je zapravo najjači otrov na svetu koji utiče na funkciju nerava i mišića.
  • Simptomi botulizma su spuštanje očnih kapaka, otežan govor i problemi sa gutanjem.

Odmah potražite lekarsku pomoć u slučaju ovakvog trovanja. Ako se odmah ne pristupi lečenju, botulizam izaziva paralizu, pa čak i smrt zbog otežanog disanja. Lekari odmah daju antidot kako bi se sprečilo širenje otrova u nervima i mišićima.