Bolna kičma i glavobolja – Bol u leđima i glavobolje

bol u ledjima i glavi

Glavobolje i bolovi u leđima su česta pojava. Migrena, tenziona i klaster glavobolja, spadaju u glavobolje koje nisu posledični simptom nekog oboljenja. Kada se bol u leđima i glavobolja javljaju istovremeno, to može da ukazuje na neko osnovno oboljenje. Ako patite od čestih, jakih glavobolja ili bolova u leđima, koji se ne stišavaju od roku d 72 sata, potražite lekarsku pomoć.

Lekari preporučuju obavezno javljanje službi hitne medicinske pomoći, u slučaju da se bol u leđima širi na noge, izaziva slabost i osećaj trnaca u nogama i kada je praćen inkontinencijom (nevoljnim oticanjem urina iz bešike).

Primarna glavobolja sa bolom u leđima

Sasvim je moguće da istovremeno imate migrenu, tenzionu ili klaster glavobolju i bol u leđima, koji je posledica naprezanja ili lošeg držanja tela. Kako kažu u klinici Mejo, primarne glavobolje su izazvane prekomernom aktivnošću struktura u glavi osetljivih na bol; ulogu ima i genetika.*

(*Primarne glavobolje su posebna oboljenja koja nisu povezana sa nekim drugim oboljenjem. U primarne glavobolje spadaju migrena, tenziona i klaster glavobolja. – Prim. prev.)

Migrena je jaka, probadajuća glavobolja koja može da traje tri dana; karakteriše je pulsirajući bol u jednoj polovini glave, najčešće u slepoočnom delu; moguće je da dođe i do poremećaja vida. Postoje dva tipa migrene – migrena bez aure i migrena sa aurom (napadu migrene prethodi pojava aure, koja se manifestuje kao poremećaj vida, mrlja u vidnom polju, zamućen vid ili gubitak vida na jednom oku). Migrenu često prate mučnina, povraćanje i osetljivost na svetlost i buku. Češće se javlja kod žena.

Tenziona glavobolja je najčešći tip glavobolje – 90% svih slučajeva glavobolja su tenzione, od njih pati oko 21% svetske populacije, češća je kod žena nego kod muškaraca. Ovaj tip glavobolje je posledica mišićne tenzije u predelu glave i vrata, bol se oseća u oba dela glave istovremeno, konstantan je i obično podnošljiv, mada ima slučajeva i kada je veoma intenzivan. Bol se obično opisuje kao osećaj pritiska u glavi ili stiskanja glave.

Klaster glavobolja, poznata i kao „samoubilačka glavobolja“, je oblik teške i veoma bolne glavobolje. Napadi glavobolje se javljaju u serijama (otuda i naziv klaster) koje traju nekoliko nedelja. U tzv. klaster periodu (koji se obično javlja uvek u isto doba godine) javljaju se napadi koji traju od 15 minuta do 3 sata, 1 – 3 puta dnevno, a mogu da nastupe i noću. Bol je neizdrživ i obično se opisuje kao ubod noža ili burgijanje, a stručnjaci smatraju da je ovo najintenzivniji bol koji čovek može da podnese (jači od opekotine, preloma kosti i porođaja). Ova glavobolja je jednostrana, a bol je obično lokalizovan oko oka i u predelu lica, pri ležanju se pogoršava, a istovremeno na zahvaćenoj strani dolazi do suzenja oka, crvenila kože, zapušenosti nozdrve, znojenja čela i spuštenog očnog kapka. Klaster glavobolja je posledica širenja krvnog suda koji vrši pritisak na nerv zadužen za inervaciju lica – trigeminalni nerv. Tačan uzrok ove pojave još nije u potpunosti jasan.

U klinici Mejo kažu da neke aktivnosti mogu da budu okidač za glavobolju, a u njih spadaju polni odnos, treninzi ili kašalj. U moguće uzroke spadaju i alkohol, nedostatak sna, previše sna, preskakanje obroka, stres, tesna pokrivala za glavu i loše držanje tela.


Sekundarna glavobolja sa bolom u leđima

Pod sekundarnom glavoboljom se podrazumeva glavobolja koja je posledični simptom nekog oboljenja. Može da ukazuje na virusnu ili bakterijsku infekciju, uključujući i encefalitis (akutno zapaljenje mozga), influencu (grip), meningitis (upala moždanih ovojnica) ili sinusitis (upala sinusa). Neka od ovih oboljenja izazivaju i bol u leđima. Glavobolja može da se javi i usled povrede, kao što je potres mozga. U klinici Mejo kažu da glavobolja prati i moždani udar (šlog), aneuerizmu (proširenje zida nekog krvnog suda u mozgu) ili tumor mozga. Ukoliko osećate glavobolju i ukočenost vrata, vrtoglavicu, mučninu ili povraćate, takođe, ako imate problem sa vidom, govorom ili hodom – tražite hitnu medicinsku pomoć.


Predmenstrualni sindrom (PMS)

Glavobolja i bolovi u leđima kod žena su klasični simptomi predmenstrualnog sindroma (PMS-a). Predmenstrualni sindrom koji se javlja u drugoj polovini menstrualnog ciklusa, posledica je kolebanja nivoa hormona. Prema Medicinskom centru Univerziteta Merilend, može da dođe i do nadimanja i debljanja, depresije, anksioznosti, grčeva, a dojke mogu da nabreknu i budu bolne. PMS bi trebalo da lečite diureticima, antiinflamatornim lekovima i antidepresivima; od koristi mogu da budu ublažavanje stresa i ishrana.


Naizmenični sindrom nervoznog creva

Glavobolja – a ponekad i bol u leđima – mogu da budu simptom naizmeničnog sindroma nervoznog creva. Sindrom nervoznog creva karakteriše bol u trbuhu, nadimanje i neredovna stolica; kod naizmeničnog sindroma nervoznog creva javljaju se i dijareja i konstipacija. Postoji fizička povezanost između sindroma nervoznog creva i bola usled glavobolje. Prema Meri Kej Bets, ovlašćenom predavaču na temu glavobolje, serotoninski receptori, odgovorni za migrenoznu glavobolju, nalaze se u većoj meri u crevima nego u mozgu. Betsova dodaje da je dijareja blisko povezana sa migrenoznim glavoboljama. Mada za sindrom nervoznog creva ne postoji lek, simptomi mogu da se kontrolišu pomoću obogaćivanja ishrane rastvorljivim vlaknima, uz uzimanje lekova protiv dijareje i drugih medikamenata.