Osećaj utrnulosti i „trnjenja“ može se pojaviti bilo gde na telu, ali najčešće se javlja na stopalima ili dlanovima. Međutim, može da se javi i u delu ruke ili noge, celom ekstremitetu ili polovini tela. Trnjenje se može javiti i na licu, oko usana, u jeziku, na glavi i vratu. Ove tegobe predstavljaju nadražajne simptome koji govore telu da postoji problem.
Parestezija (dizestezija) podrazumijeva poremećeni osjet, tj. spontani osjet bez vanjskih ili unutarnjih podražaja. U pravilu, javljaju se abnormalni osjeti duž perifernih živaca.
Javlja se u obliku trnaca, iglica, bockanja, žarenja ili pečenja.
U narodu je ovaj osjet poznat kao “mravi” u određenom dijelu tijela.
Najčešći su trnci u rukama i nogama.
Parestezija može biti simptom privremenog ili trajnog oštećenja perifernih živaca ili poremećaja u središnjim dijelovima živčanog sustava koji upravljaju tjelesnim osjetima.
Stanje se razvija naglo ili postupno, a može trajati određeno vrijeme ili biti konstantna.
Parestezija je simptom neuroloških bolesti ili neuropatske boli, koje su posljedica oštećenja ili disfunkcije perifernog ili središnjeg živčanog sustava, a ne podražaja receptora za bol.
Parestezija – značenje
Trnci u raznim dijelovima tijela, kao i osjećaj utrnulosti, spadaju u osjetilne poremećaje.
Mogu se pojaviti u određenim uvjetima, primjerice:
moždani udar,
tumor na mozgu,
Guillain-Barreov sindrom,
traume glave,
migrena,
anemija,
encefalitis,
dijabetes,
multipla skleroza,
i druge.
Ovisno o uzroku – parestezija može biti:
kratkotrajna – npr. tijekom hiperventilacije, napada anksioznosti, držanja nogu u prekrštenom položaju, ležanja na ruci. Događa se kad postoji konstantan pritisak na živac, a nestaje brzo nakon oslobađanja tog pritiska;
dugotrajna – kronična parestezija, obično je simptom ozbiljnih zdravstvenih problema jer su određeni živci oštećeni (periferna neuropatija).