Laparoskopija: Šta je, kako se obavlja, priprema, rizici i komplikacije

laparoskopija operacija

Šta je laparoskopija?

Laparoskopija, poznata i kao dijagnostička laparoskopija, termin je kojim se označava hirurška dijagnostička procedura, a služi za pregled organa unutar abdomena (trbuha) i male karlice. To je niskorizična, minimalno invazivna procedura za koju je potrebna samo mala incizija (rez).

Prilikom laparoskopije koristi se laparoskop, instrument koji služi za pregled unutrašnjih organa trbuha. Laparoskop je duga, tanka cev sa svetlošću visokog intenziteta i kamerom velike rezolucije na prednjoj strani. Instrument se uvodi kroz inciziju u trbušni zid. Dok se kreće kroz njega, kamera šalje slike na video monitor.

Laparoskopija omogućava lekaru da posmatra unutrašnjost vašeg tela u stvarnom vremenu, bez otvorene operacije. Tokom ove procedure, lekar može da uzme i uzorke tkiva, odnosno obavi biopsiju.

Zašto se obavlja laparoskopija?

Laparoskopija se često koristi za utvrđivanje i dijagnostikovanje izvora bola u karlici ili trbuhu. Obično se obavlja kada neinvazivne metode nisu u stanju da pomognu kod postavljanja dijagnoze.

U brojnim slučajevima, abdominalni problemi mogu da se dijagnostikuju i radiološkim tehnikama (medicinskim slikanjem), kao što su:

  • ultrazvuk, koji koristi visokofrekventne zvučne talase za stvaranje snimaka tela
  • CT skeniranje, koje je zapravo snop posebnih rendgenskih zrakova, kojima se dobija snimak poprečnog preseka tela
  • MRI skeniranje, koje koristi magnetne i radio talase za stvaranje snimaka tela

Laparoskopija se obavlja kada ova ispitivanja ne mogu da pruže uvid ili dovoljno informacija na osnovu kojih može da se postavi dijagnoza. Procedura se koristi i za biopsiju, odnosno uzimanje uzorka tkiva, nekog određenog organa smeštenog u trbuhu.

Lekar može da preporuči laparoskopiju radi ispitivanja sledećih organa:

  • apendiks i cekum (crvuljak i slepo crevo)
  • žučna kesa
  • jetra
  • pankreas (gušterača)
  • tanko crevo i debelo crevo (kolon)
  • slezina
  • želudac
  • organi karlice, odnosno reproduktivni organi

Posmatranjem ovih regija laparoskopom, lekar može da otkrije:

  • masu u trbuhu ili tumor
  • tečnost u trbušnoj duplji
  • bolest jetre
  • delotvornost nekih terapija
  • stepen napredovanja određenog oblika kancera

Pored toga, lekar odmah nakon dijagnostikovanja može da izvede i intervenciju za lečenje oboljenja.

Koji su rizici laparoskopije?

Najčešći rizici povezani sa laparoskopijom su krvarenje, infekcija i oštećenje organa u trbuhu. Međutim, ovo se događa veoma retko.

Nakon procedure je veoma važno da pazite na sve znakove moguće infekcije. Javite se lekaru ako imate:

  • povišenu telesnu temperaturu ili drhtavicu
  • bol u trbuhu, koji se vremenom pojačava
  • crvenilo, otok, krvarenje ili isticanje tečnosti na mestu reza
  • stalnu mučninu ili povraćanje
  • uporan kašalj
  • kratak dah
  • nemogućnost mokrenja
  • ošamućenost

Šanse za oštećenje organa tokom laproskopskog pregleda su veoma male. Krv i druge tečnosti mogu da iscure u trbušnu duplju ako je organ probijen. U tom slučaju, moraćete da se podvrgnete drugoj operaciji, zbog otklanjanja oštećenja.

U nešto ređe rizike spadaju:

  • komplikacije zbog opšte anestezije
  • upala trbušnog zida
  • krvni ugrušak, koji može da se premesti u karlicu, noge ili pluća

U nekim okolnostima, hirurg može da smatra da je mogući rizik dijagnostičke laparoskopije suviše veliki da bi mogao da garantuje korist od ove minimalno invazivne tehnike. Ovakva situacija se često javlja kod osoba koje su već imale operaciju u predelu trbuha, što povećava rizik za formiranje athezija (sraslina) između struktura abdomena. Izvođenje laparoskopije pri prisustvu athezija, traje mnogo duže i povećava opasnost od povrede organa.

Kakve su pripreme potrebne za laparoskopiju?

Trebalo bi da obavestite lekara o svim lekovima koje uzimate, bilo da su oni prepisani ili nabavljeni u slobodnoj prodaji. Lekar će vas uputiti kako da ih koristite pre i posle procedure.

Ukoliko neki lek može da utiče na ishod laparoskopije, lekar će promeniti dozu. U takve lekove spadaju:

  • antikoagulansi, odnosno lekovi protiv zgrušavanja krvi
  • nesteroidni antiinflamatorni lekovi (NSAIL), uključujući aspirin i ibuprofen
  • drugi lekovi koji utiču na zgrušavanje krvi
  • biljni i prehrambeni suplementi
  • vitamin K

Trebalo bi da obavestite lekara i ako ste trudni ili mislite da ste trudni. Tako ćete smanjiti opasnost da dođe do povrede bebe u razvoju.

Pre laparoskopije lekar može da vas uputi na analizu krvi, urinalizu, elektrokardiogram (EKG) i rendgensko snimanje grudnog koša. Lekar može da obavi i neka medicinska snimanja, kao što su ultrazvuk, CT skeniranje ili MRI skeniranje.

Ovi pregledi i testovi pomažu lekaru da bolje razume abnormalnost koju ispituje tokom laparoskopije. Nalazi lekaru daju i vizuelne smernice o unutrašnjosti vašeg abdomena. Na taj način može da se poboljša delotvornost laparoskopije.

Verovatno ćete morati da se uzdržite od jela i pića najmanje 8 sati pre laparoskopije. Trebalo bi i da obezbedite da vas neki član porodice ili prijatelj odveze kući nakon procedure.

Laparoskopija se često izvodi u opštoj anesteziji, usled čega možete da budete pospani i u nemogućnosti da sami upravljate motornim vozilom nekoliko sati nakon operacije.

Kako izgleda laparoskopija?

Laparoskopija se najčešće obavlja kao ambulantna procedura. To znači da ćete moći da idete kući istog dana kada se obavlja operacija. Može da se obavi u bolnici ili posebnim hirurškim ambulantama.

Za ovu vrstu operacije verovatno ćete biti uvedeni u opštu anesteziju. To znači da ćete spavati tokom procedure i nećete osećati bolove. Za opštu anesteziju se koristi intravenska (IV) linija, koja se uvodi u jednu od vena. Kroz ovu intravensku liniju anesteziolog može da vam da i posebne medikamente, kao i da obezbedi hidrataciju tečnošću.

U nekim slučajevima se koristi lokalna anestezija. Lokalni anestetik umrtvljuje regiju, pa i pored toga što ste budni tokom operacije, nećete osećati bolove.

Tokom laparoskopije, hirurg pravi inciziju (rez) ispod pupka, a onda uvodi malu cev koja se zove laparoskopska kanila. Kanila se koristi za upumpavanje ugljen dioksida u stomak. Ovaj gas omogućava lekaru da jasnije vidi organe abdomena.

Pošto je u trbuh ispunjen gasom, lekar kroz rez uvodi laparoskop. Kamera pričvršćena za laparoskop prikazuje sliku na ekranu, pa organi mogu da se posmatraju u stvarnom vremenu.

Broj i veličina rezova (incizija) zavise od toga koju specifičnu bolest hirurg želi da potvrdi ili isključi. Obično, broj incizija se kreće od jedne do četiri, a svaka je dužine od 1 – 2cm. Ovi rezovi omogućavaju uvođenje instrumenata. Na primer, hirurgu će možda biti potreban još jedan hirurški instrument zbog biopsije. Tokom biopsije se uzima mali uzorak tkiva organa koji se ispituje.

Po okončanju procedure, instrumenti se uklanjaju. Rezovi se ušivaju ili spajaju pomoću hirurške lepljive trake. Preko rane može da se stavi i zavoj.

Koliko dugo traje oporavak nakon laparoskopije?

Po završetku operacije, bićete pod nadzorom nekoliko sati pre nego što vas otpuste iz bolnice. Vitalni znaci, kao što su disanje i brzina otkucaja srca, biće pod posebnim nadzorom. Bolničko osoblje će paziti i na bilo kakvu štetnu reakciju na anesteziju ili proceduru, kao i na produženo krvarenje.

Vreme za koje ćete biti otpušteni iz bolnice se razlikuje. To zavisi od sledećeg:

  • opšteg fizičkog stanja
  • vrste anestezije koja je korišćena
  • reakcije vašeg organizma na operaciju

U neki  slučajevima je potrebno da pacijent ostane u bolnici preko noći.

Član porodice ili prijatelj moraće da vas odvezu kući, ukoliko ste bili u opštoj anesteziji. Dejstvo opšte anestezije prolazi tek nakon nekoliko sati, pa nije bezbedno da sami vozite nakon procedure.

U danima nakon laparoskopije, moguće je da osećate umereno jake bolove i probadanja na mestima gde se nalaze rezovi. Bolovi i nelagoda bi trebalo da prođu za nekoliko dana. Lekar može da vam prepiše i lekove za ublažavanje bolova.

Takođe, uobičajeno je da nakon procedure osećate bolove u ramenu. Ovaj bol je obično posledica ugljen dioksida koji je upumpan u vaš trbuh, kako bi obezbedio radni prostor za hirurške instrumente. Gas može da nadražuje dijafragmu, koja ima zajedničke nerve sa ramenom. Moguće je da dođe i do pojave nadimanja. Ova nelagoda bi trebalo da prođe za par dana.

Normalne aktivnosti najčešće možete da nastavite u roku od nedelju dana. Moraćete da idete na kontrolni pregled kod lekara, približno 2 nedelje nakon laparoskopije.

Evo šta možete da preduzmete da biste obezbedili brži oporavak:

  • počnite sa lakšim aktivnostima čim to budete u stanju, jer ćete tako smanjiti rizik za formiranje krvnih ugrušaka
  • spavajte više nego što to obično činite
  • koristite pastile za grlo da biste ublažili bol usled grlobolje
  • nosite komotnu odeću

Rezultati laparoskopije

Ako je urađena biopsija, uzete uzorke će pregledati patolog. Patolog je lekar specijalista za analizu tkiva. Izveštaj sa detaljnim nalazima, patolog prosleđuje vašem lekaru.

Normalni rezultati laparoskopije podrazumevaju odsustvo abdominalnog krvarenja, hernija (kila) i crevnih blokada. Normalni rezultati ujedno znače i da su svi vaši organi zdravi.

Abnormalni rezultati laparoskopije ukazuju na neka oboljenja, uključujući:

  • athezije (srasline) hirurških ožiljaka
  • hernije (kile)
  • apendicitis, zapaljenje slepog creva
  • fibroide, abnormalne izrasline mišićnog tkiva materice
  • ciste ili tumore
  • rak
  • holecistitis, upala žučne kese
  • endometrioza, poremećaj kod koga tkivo kojim je obložena materica raste izvan nje
  • povrede ili traume nekog određenog organa
  • zapaljensku bolest male karlice, infekciju reproduktivnih organa žene

Lekar će vam zakazati termin kada ćete zajedno pogledati rezultate. Ako je otkriveno ozbiljno oboljenje, lekar će sa vama razgovarati o odgovarajućim mogućnostima lečenja, a potom ćete zajedno odlučiti o planu lečenja.