Kontaktni dermatitis (simptomi, uzročnici, lečenje)

kontaktni dermatitis

KONTAKTNI DERMATITIS je kožni osip koji se javlja na mestu izloženom supstanci, koja može da dovede do alergijskog ili nadražajnog odgovora kože.Kontaktni dermatitis može da bude prouzrokovan štetnim, nadražujućim supstancama, kao i supstancama na koje je pacijent alergičan.

Pacijenti sa kontaktnim dermatitisom žale se na svrab i pečenje na mestu gde javio crveni, ispupčeni, krastavi, vlažni, ljuspasti osip.

Kontaktni dermatitis se dijagnostikuje na osnovu kliničke slike povezane sa odgovarajućom anamnezom pacijenta. Potvrda alergijskog kontaktnog dermatitisa može da zahteva nanošenje supstance na koju se sumnja na kožu. Pored toga, u obzir moraju da se uzmi ili odbace druge ekcematozne erupcije.

Kontaktni dermatitis se obično leči topičkim steroidnim kremama, ali ako je veoma proširen, zahteva uzimanje oralnih steroida.Prognoze su dobre kada je moguće da se identifikuje i izbegne supstanca koja je izazivač.U mere prevencije spada izbegavanje kontakta kože sa nadražujućim supstancama ili alergenima.

kontaktni dermatitis na vratu


Šta je kontaktni dermatitis?

Kontaktni dermatitis je osip, koji se javlja na mestu izloženom supstanci koja izaziva upalu kože.

Uzrok

kontaktni dermatitis na ruci

Saznajte šta sve izaziva kontaktni dermatitis?

Kontaktni dermatitis se javlja u dva oblika. Nadražajni kontaktni dermatitis nastaje na mestu nanošenja toksične hemikalije ili supstance direktno štetne za kožu.

Alergijski kontaktni dermatitis je osip koji svrbi, a javlja se samo kod osoba koje imaju alergijsku osetljivost na specifičnu hemikaliju ili supstancu. Takve supstance ne moraju da budu nadražujuće ili toksične, mada mogu da budu. One su u stanju da izazovu imuni odgovor na koži, na mestu gde je došlo do direktnog kontakta. Potrebno je da se ranije dogodio najmanje jedan kontakt sa takvom supstancom, pa da imuni sistem bude u pripravnosti da reaguje na tu supstancu kada dođe do novog kontakta.


Faktori rizika

kontaktni dermatitis na nogama

Kontaktni dermatitis se javlja usled direktne aplikacije nadražajne supstance na nezaštićenu kožu. Stoga je ključni faktor rizika izlaganje takvoj supstanci.


Simptomi i znakovi kontaktnog dermatitisa

Simptomi kontaktnog dermatitisa se manifestuju kao vlažni, kapljivi, crveni, ispupčeni osip (ekcematozna erupcija) na mestu direktnog kontakta sa nadražujućom supstancom. Najveći broj pacijenata se žali na svrab ili osećaj pečenja na tom mestu. Starije lezije svrbe, ali mogu da se jave i samo kao crveni, izdignuti, ljuspavi osip.

Koji su simptomi kod raznih tipova dermatitisa?

Iritirajući kontaktni dermatitis

Akutni slučaj

Akutni kontaktni dermatitis može izazvati blagu reakciju- prolazno crvenilo, a može izazvati i jak bol, u vidu plikova i osećaj pečenja.

Hronični slučaj

Hronični kontaktni dermatitis počinje sa nekoliko mesta crvene, suve, blago upaljene kože, koja se vremenom zgušnjava.

Alergijski kontaktni dermatitis

Rani

Na mestu kontakta javlja se ekcem. Na primer, prvi znak može biti svrab ispod minđuše ili duž narukvice koja sadrži gumu. Svrab se može razviti u crvenilo sa otokom i malim plikovima koji cure.

Suprotno od iritirajućeg kontaktnog dermatitisa, reakcija se može proširiti ili javiti na drugom mestu u poređenju sa mestom kontakta.

Povremeno se javljaju osipi koji su intenzivno crvene boje, podsećaju na ujed od insekta ali su neustaljenog oblika. U retkim slučajevima, može se javiti i angioedem- naticanje usana, otok u ustima i gornjim disajnim putevima.

Ukoliko se to desi, obavezno pozovite hitnu pomoć.

Produženi

Ukoliko izlaganje alergenu potraje, koža se još više osuši, postaje deblja, perutava i menja joj se boja (pigmentacija).


Kontaktni dermatitis kod dece i beba

Najčešća vrsta kontaktnog dermatitisa kod beba je osip od pelena. Tu se dešava da koža reaguje na pelene ukoliko se one duže ne menjaju, pa se reakcija javlja na hemikalije koje se prirodno nalaze u urinu i stolici.

Druge vrste kontaktnog dermatitisa kod beba mogu se pojaviti oko usta, zbog kontakta kože sa hranom za bebe ili prilikom većeg balavljenja.

Kontaktni dermatitis se može pojaviti i na rukama, kao i na bilo kom drugom mestu na telu, uključujući genitalije.

Kontaktni dermatitis kod beba se prepoznaje po ružičasto crvenim lezijama na koži. Čitavi slojevi kože znaju da očvrsnu, da se perutaju, pucaju i flisuju u slučaju dugotrajnog izlaganja dermatitisu. Ako lezije nastaju brzo (akutno), kvržice na koži mogu imati oštre ivice na izloženim delovima. Na vrhovima prstiju su obično primetni ljuštenje, pukotine i perutanje.

Najčešći iritanti koji kod dece izazivaju kontaktni dermatitis su:

  • sapun
  • pljuvačka
  • mokraća (čest uzročnik osipa od pelena)
  • različita hrana
  • detardžent
  • bejbi losion
  • parfem

Mesto kontaktnog dermatitisa i šta ga je moglo izazvati

Mesto – Agens koji može izazvati reakciju

Očni kapak – šminka za oči, supstance iz vazduha poput mirisa, lak za nokte

Ušne školjke ili vrat – nakit od metala

Na čelu i licu duž ivice kose – farba za kosu

Na licu – kozmetika (miris ili konzervansi), supstance iz vazduha, poput parfema

Pazuh – dezodorans

Na rukama – rukavice, profesionalna deformacija

Struk – guma iz odeće, kopča od nikla na kaišu, dugme sa pantalona

Na nogama i stopalima – obuća (koža, plastika, lepak)

Svako ko ima neobični dermatitis ili neku vrstu koja se ne leči lako, treba da uradi alergo test kako bi se znalo da li neki alergeni pogoršavaju dermatitis.


Prirodno lečenje

Kontaktni dermatitis se, zajedno sa mnogim drugim oboljenjima kože, leči biljnim lekovima. Herbalista sa iskustvom će vam preporučiti najbolje lekove za vaš, konkretan slučaj. Lekovito bilje koje se najčešće koristi je:

  • Čičak (Arctium lappa) smanjuje upalu i jača imuni sistem. Obično se koristi kao čaj ili tinktura (biljni koncentrat pripremljen sa alkoholom).
  • Kamilica (Aelendula officinalis) je prirodan antiseptik i antiupalni agent. Nanosi se direktno na kožu kao losion, mast ili ulje.
  • Aloe vera (Aloe barbadensis) gel, umiruje iritaciju kože. Gel se nanosi direktno na kožu.

Mere opreza za roditelje

Glavna briga za roditelje treba da bude okrenuta na otkrivanje uzroka kontaktnog dermatitisa kod deteta ili tinejdžera, pošto lečenje obično ne daje rezultate dok se supstanca koja pravi problem ne ukloni iz okruženja ili barem, ne izbegava. U većini slučajeva, kontaktni dermatitis je blag i može se lečiti bez izostanaka iz škole, i najčešće ne utiče na kvalitet života. U nekim slučajevima, roditeljima pomaže da razgovaraju sa dermatologom, pošto obično tako mogu da otkriju specifične uzroke dermatitisa i da vide sa čime mogu da zamene proizvide koji izazivaju reakciju na koži.


Dijagnostikovanje

Nadražajni kontaktni dermatitis se dijagnostikuje na osnovu kliničke slike i zaključaka dobijenih tokom razgovora sa pacijentom. Period inkubacije, od trenutka izlaganja do pojave simptoma, traje nekoliko minuta ili sati, pa je pacijent najčešće svestan uzročne supstance.

Alergijski kontaktni dermatitis se teže dijagnostikuje. Šablon rasprostranjenosti dermatitisa je često koristan. Na primer, alergijski kontaktni dermatitis na otrovni hrast, otrovni bršljan ili otrovni ruj, obično se pojavljuje kao linearna erupcija, jer je zahvaćena koža došla u kontakt prolaskom kroz lišće biljke u jednom redu, pa je distribucija alergena linearna.

Da bi se ispoljila senzitivnost, potrebno je najmanje jedno prethodno izlaganje. Međutim, kod blagih alergena, potrebno je da dođe do većeg broja izlaganja pre nego što se alergija ispolji. Da bi se specifični alergen tačno identifikovao, možda će biti potrebno izlaganje toj supstanci, metodom dokazivanja alergije koja se zove epikutano peč testiranje. Tokom ovog testiranja potencijalni alergen se nanosi na kožu, na kojoj mora da bude prisutan najmanje 48 časova, a koža se pokriva okluzivnim zavojem (zavojem koji štiti kožu od spoljašnjih uticaja). Pojava ekcema na mestu testiranja, u roku od 2 – 5 dana nakon uklanjanja zavoja, potvrđuje prisustvo alergije na tu supstancu.

Druge ekcematozne erupcije moraju da se isključe. Radi toga će možda biti potrebno zasejavanje kultura mikroorganizama, ispitivanje sastruganih uzoraka kože ili ljuspi, a možda i mikroskopski pregled malog uzorka zahvaćene kože, koji se uzima hirurškim putem radi biopsije.


Lečenje

Kako se leči kontaktni dermatitis ?

Akutni kontaktni dermatitis se leči topički, metodom isparavanja (evaporacije). Ova metoda podrazumeva ponavljanje ciklusa primene obloga sa hladnom vodom, nakon kojih sledi sušenje. Kada se vlažnost i curenje povuku, onda na zahvaćene površine mogu da se nanose jaki topički steroidi, 2 puta dnevno, 2 – 3 nedelje.

Ovakve lekove prepisuje lekar. Ako je zahvaćena površina suviše velika da bi topičko lečenje bilo primenljivo, moguće je da će biti neophodno lečenje oralnim steroidima, u trajanju od 2- 3 nedelje. Obično je potrebno od 1 – 3 nedelje da se alergen u potpunosti ukloni iz kože, kako bi se osip u sasvim povukao.


Kakve su prognoze ?

Ako je moguće izbegavanje nadražujućih supstanci, onda su prognoze izuzetno dobre. Ako uzrok kontaktnog dermatitisa nije otkriven i ne izbegava se, onda postoje velike šanse da će se prilikom sledećeg izlaganja ponovo pojaviti. U slučaju alergijskog kontaktnog dermatitisa, još ne postoji pouzdana tehnika za „desenzitivizaciju“ imunog sistema pacijenata sa alergijom, pa je izbegavanje alergena jedina mogućnost.


Može li kontaktni dermatitis da se spreči

Izbegavanje je najbolja mera prevencije i kod nadražujućeg i kod alergijskog kontaktnog dermatitisa. S druge strane, postoje i neke mere opreza koje je moguće preduzeti, kako bi se sprečilo izlaganje iritansima i alergenima. Zaštitna odeća može da bude od velike pomoći. Postoje i takozvane barijerne kreme, koje mogu da budu korisne, u većoj ili manjoj meri, za ograničavanje kontakta sa iritansima i mogućim alergenima.

Kod alergija na biljne alergene, ove barijerne kreme su se pokazale korisnima kada se nanesu na kožu pre izlaganja.
[icegram campaigns=”7419″]