Probadanje i bol u srcu: Simptom infarkta ili samo stres

bol u srcu

Razna stanja mogu uzrokovati probadanje oko srca, ali u ovom članku posvetit ćemo se najčešćim kardiovaskularnim uzrocima.

Bolesti srca i krvnih žila vodeći su uzrok smrti u razvijenim zemljama, a bol u prsima glavni je simptom tih stanja.

Gdje se nalazi srce i kako funkcionira?

Srce je šuplji mišić veličine šake. Srce je smješteno u prsnom košu te je zaštićeno rebrima.

Srce je podijeljeno na dva dijela: desno srce i lijevo srce.

Funkcija srca (desne i lijeve strane) je mišićnim kontrakcijama pumpati krv u dva krvotoka:

  • mali krvotok (plućni krvotok) – krv koja je došla iz svih tkiva u ljudskom organizmu desno srce usmjerava prema plućima gdje se obogaćuje kisikom, a otpušta se ugljikov dioksid,
  • veliki krvotok (sistemski krvotok) – krv obogaćena kisikom se iz pluća vraća u  lijevo srce koje pumpa krv do svih tkiva ljudskog organizma.

S obzirom na to da je srce mišić koji kontinuirano radi od petog tjedna gestacije (dok smo još u majčinoj utrobi) do kraja života, ono troši jako puno energije i potrebna mu je konstantna opskrba kisikom i hranjivim tvarima.

Krvne žile koje hrane samo srce nazivaju se koronarne krvne žile, zato se i ishemijska bolest srca naziva još i koronarna bolest srca a glavni simptom bolesti je probadanje oko srca i bol u prsima.

Ateroskleroza koronarnih arterija – koronarna bolest srca

Zacepljenje krvnih sudova oko srca najčešće je uzrokovano aterosklerozom koronarnih arterija. Kada su koronarne krvne žile sužene, srce ne dobiva dovoljno kisika i to stvara bol i probadanje oko srca.

Ateroskleroza je bolest u kojoj dolazi do nakupljanja lipida (masnoća) na unutarnje stijenke arterija. Koronarne arterije glavno su mjesto aterosklerotske bolesti.

Začepljenje krvnih žila može biti:

  • stenoza krvne žile – krvne žile kojima je zbog nakupljenih masnoća smanjen promjer i otežan protok krvi,
  • okluzija krvne žile – potpuno začepljenje krvne žile, nema protoka krvi kroz krvnu žilu.

Rizični čimbenici za nastanak ateroskleroze su:

  • visok krvni pritisak
  • visoke vrijednosti kolesterola
  • visoke vrijednosti triglicerida,
  • povišena razina lipoproteina niske gustoće (LDL),
  • snižena razina lipoproteina visoke gustoće (HDL),
  • koronarna bolest srca u obitelji,
  • pušenje,
  • dijabetes
  • prekomjerna tjelesna težila i pretilost,
  • fizička neaktivnost,
  • stres.

Aterosklerotski plakovi sužavaju krvne žile i smanjuju protok krvi kroz njih. Ako je protok krvi kroz krvne žile smanjen, tkivo više neće dobivati dovoljno kisika i hranjivih tvari da bi moglo normalno funkcionirati i nastaje ishemija. Pojam ishemija odnosi se na stanje pomanjkanja kisika.

Pri fizičkom radu srce radi više nego u mirovanju i potrebno mu je više kisika i hranjivih tvari. U početku bolesti, ishemija i simptomi (bolovi u prsnom košu) se javljaju upravo pri fizičkom radu.

Napredovanjem bolesti, ako se lumen arterije još više suzi, nastaju bolovi u prsima i pri manjim tjelesnim aktivnostima, a na kraju i u mirovanju.

Koronarna bolest srca obuhvaća dvije bolesti (ovisno o stupnju začepljenosti arterija):

  • Angina pektoris
  • Srčani udar (infarkt miokarda)