
Kada je broj otkucaja u jednom minutu manji od šezdeset, smatra se da postoji usporavanje srčanog rada. Ali ima ljudi kod kojih je broj otkucaja stalno manji od šezdeset u minutu, a nemaju nikakvu srčanu manu niti zbog toga osećaju bilo kakvu teškoću.
Usporavanje srčanog rada može biti prolazno ili trajno. Prolazno usporavanje srčanog rada nastupa dosta često usled preteranog uzimanja nekih lekova (digitalis, kinin), a može nastupiti i usled trovanja (olova), za vreme nekih zaraznih bolesti (difterija, zauške) i drugih teških bolesti (rak, žutica) ili stanja (trudnoća, gladovanje, poremećen nervni sistem).
Težina oboljenja zavisi od trajanja i stepena usporavanja srčanog rada. Ako je usporavanje blago, bolesnik ne seća naročite teškoće, sem onih koje proizlaze od slabosti srca ili bubrega, pa može i da radi svoj posao. Ali ako je usporavanje značajnije, nastupaju vrlo teški poremećaji (vrtoglavica, nesvestica, bledilo, padavica, zaustavljanje srca), koji mogu da izazovu smrt.
Ukoliko bolest dugo traje i često se ponavlja, izaziva trajnu nesposobnost za rad. Potpuno izlečenje teških slučajeva nije moguće. Život mora da bude umeren, bez zamaranja i pod stalnom lekarskom kontrolom. Ishrana je uglavnom ista kao i kod ostalih srčanih bolesti. Prava kafa i pravi čaj mogu uticati na poboljšanje i pojačanje srčanog rada. Ukoliko je usporavanje nastalo kao posle- dica uzimanja lekova, treba privremeno, do daljeg uputstva lekara, obustaviti davanje tih lekova.
Simptomi
Osobe koje imaju bradikardiju ne dobijaju dovoljne količine kiseonika u mozak i druge organe. Kao rezultat, oni mogu osetiti sledeće simptome:
- Nesvesticu
- Umor
- Slabost
- Padanje u nesvest
- Zadihanost
- Bolove u grudima
Uzroci
Bradikardija se javlja kada nešto prekine normalne električne impulse koji kontrolišu brzinu pumpanja krvi iz srca. Mnoge stvari mogu da izazovu loše funkcionisanje električnog sistema srca, uključujući:
- Oštećenje tkiva srca usled bolesti srca ili zastoja
- Oštećenje tkiva srca usled starenja
- Visok krvni pritisak (hipertenzija)
- Srčani poremećaj po rođenju (urođeni srčani poremećaj)
- Komplikacije kod operacije srca
- Upalne bolesti kao što su reumatska groznica ili lišaj
- Visok procenat kalijuma u krvi (neuravnoteženost elektrolita)
- Infekcija srčanog tkiva (miokarditis)
- Povećani procenat gvožđa u organima (hemokromatoza)
- Slabi električni impulsi u srcu (hipotiroidizam)
- Ometanje disanja tokom spavanja (opstruktivna apnea kod spavanja)
Lekovi
- Električni sistem srca
- U suštini, dve vrste problema rezultiraju bradikardijom:
- Poremećaji sinoatrijalnog čvora (SA čvor)
- Poremećaji atrioventrikularnog čvora (AV čvor)
Sinoatrijalni čvor (SA čvor) se nalazi u desnoj pretkomori i kontroliše ritam srca. Atrioventrikularni čvor (AV čvor) pomaže u prenošenju signala do specijalizovane grupe ćelija koja se zove Hisov snop, gde ove ćelije onda prenose signal do leve grane koja služi levoj komori i desne grane koja služi desnoj komori. To onda signalizira komori da se sakupi i ispumpa krv, gde desna komora šalje u pluća krv koja nema dovoljno kiseonika, a leva komora šalje krv bogatu kiseonikom u telo. Bradikardija je ono što se javlja kada su ovi električni signali usporeni ili blokirani.
Problemi sa sinusnim čvorovima
Bradikardija se često javlja u sinusnim čvorovima. Slabo lupanje srca može se javiti usled_
Puštanja električnih impulsa slabijim tempom
Stopiranje ili nemogućnost izbacivanja normalnim tempom
Prekidanje električnog impulsa koji je blokiran ranoje, izazivajući sakupljanje pretkomora
Blokada srca (atrioventrikularna blokada)
Bradikardija se može javiti i zato što električni signali koji se šalju kroz pretkomore nisu prenešeni do komora, što izaziva blokadu srca. Te blokade srca se rangiraju u zavisnosti od toga gde je došao signal iz pretkomora na putu do glavnih srčanih šupljina gde se pumpa krv (komore).
Blokada srca prvog stepena: svi signali iz pretkomora stiđu do komora, ali je signal malo usporen. Blokada prvog stepena je blagi vid blokad i ne zahteva lečenje.
Blokada srca drugog tipa: nisu svi električni signali stigli do komora. neki otkucaji se preskaču, što dovodi do sporijeg i neregularnog ritma.
Blokada srca trećeg stepena (potpuna blokada): nijedan od električnih impulsa iz pretkomora stiže do komore. U ovom slučaju, Hisov snop i druga tkiva u komorama počinju da funkcionišu kao pejsmejker za komore. Rezultat je spor i ponekad nepouzdan električni impuls u komorama srca.
Blokada grana snopa: kada su električni signali blokirani blizu kraja njihovog puta. Ozbiljnost ove blokade zavisi od toga gde su i leva i desna grana zahvaćene i prisustvo drugih tipova blokada srca, kao i nivo oštećenja srčanog tkiva.
Komplikacije
Komplikacije nelečene bradikardije variraju u zavisnosti od toga koliko je spor rad srca i kakvu štetu može izazvati kod srčanog tkiva. Moguće komplikacije sporog rada srca su:
- Česte nesvestice
- Nemogućnost srca da pumpa dovoljno krvi (otkazivanje srca)
- Iznenadni zastoj srca ili iznenadna smrt
Faktori rizika
Postoje mnogi faktori rizika povezani sa srčanim problemima. Neki od tih faktora su:
- Starost: bradikardija je najčešća kod starijih ljudi sa srčanim problemima
- Visok krvni pritisak
- Pušenje
- Prekomerna konzumacija alkohola
- Upotreba droga
- Psihološko ponašanje
Prevencija
Postoje mnogi efikasni načini da bi se sprečila bradikardija i smanjio rizik od dobijanja bolesti srca.
Neki od sledećih koraka se mogu preuzeti da bi se sprečili faktori rizika:
Redovno vežbanje
Zdrava ishrana, bogata voćem, povrćem, ili žitaricama
Održavanje zdrave težine
Držanje krvnog pritiska i holesterola pod kontrolom
Prestanak sa pušenjem
Umereni unos alkohola
Prestanak korišćenja droga
Kontrolisanje stresa i učenje tehnika sa eliminisanje istog
Često zakazivanje pregleda kod doktora i prijavljivanje bilo kog simptoma koji se pojavi.