
Ljudi koji imaju nizak krvni pritisak, teško podnose leto. Vrućina dodatno otežava pumpanje krvi ka srcu, a pritisak obara i dug boravak u zatvorenoj prostoriji, gde ima mnogo ljudi i to zbog manjka kiseonika. Poseban problem su pacijenti sa hipertenzijom kojima zbog vrućine naglo pada pritisak.
Određeni broj ljudi, po mišljenju lekara, najzdravijih ljudi, imaju niži krvni pritisak koji ne predstavlja patološko stanje, već je konstitucionalna osobina. Krvni pritisak od, na primer, 90 sa 60, se kategoriše kao hipotenzija, ali oni ljudi koji uobičajeno imaju pritisak u tim vrednostima, nikako ne bi trebalo da ga dižu na silu.
Problem je kad neko ima pritisak s kojim se ne oseća dobro. Kada taj nizak krvni pritisak uzrokuje malaksalost, slabost, vrtoglavicu i onda se zaista treba posvetiti istraživanju uzroka zbog čega je tako nizak. Nizak krvni pritisak nekada nije sam po sebi bolest, već može biti znak nekog drugog oboljenja, mnogo ozbiljnijeg, odnosno marker za neku bolest“.
<h2Uzroci
Krvni pritisak niži od 100/60mmHg izmeren više puta predstavlja snižen krvni pritisak (hipotenzija). Trajno snižen krvni pritisak ili primarna hipotenzija nema konkretno utvđen uzrok, a sekundarna hipotenzija (javlja se kao posledica neke druge bolesti). Sekundarna hipotenzija nastaje kao posledica: krvarenja, infekcija, dehidratacije, srčanog infarkta, srčanih aritmija, opekotina, upotrebe lekova za sniženje krvnog pritiska i diuretika.
Simptomi
Malaksalost, bledilo, nedostatak energije, brzo zamaranje, vrtoglavice, nesvestice, slabost, loše pamćenje jesu simptomi niskog krvnog pritiska. Ovakve osobe se ujutro osećaju neispavano, a potrebni su im i stimulansi u vidu kafe za razbuđivanje.
Nizak krvni pritisak bez ispoljavanja simptoma ne predstavlja pretnju za zdravlje. Organizam se adaptira na određeni krvni pritisak, pa je nekim ljudima 90/50 normalan pritisak, a drugima, koji inače imaju povišen, kad pritisak padne na 100/60, ispoljavaju se malaksalost, vrtoglavica, nesvestica, smanjenje energije – simptomi niskog krvnog pritiska. Ustajanje iz ležećeg ili sedećeg položaja u stojeći može dovesti do vrtoglavice (ortostatska hipotenzija). Savetuje se postepeno ustajanje iz ležećeg položaja da bi se pritisak prilagodio.
Kada nema dovoljno krvi u srčanim arterijama, može doći do pojave bola u grudima, pa čak i srčanog udara. U slučaju da bubrezi nisu dovoljno snabdeveni krvlju, toksini se ne izbacuju iz organizma u dovoljnoj meri i može doći do njihove akumulacije. U najgorim slučajevima može doći do razvoja šoka (po život opasno stanje kada vitalni organi ostanu bez dovoljno krvi i ne obavljaju svoju funkciju).
DODATNE METODE ZA LEČENJE HIPOTENZIJE
Voda je definitivno jedan od najefektivnijih prirodnih lekova i može se koristiti na nekoliko načina prilikom stabilizovanja krvnog pritiska.
Jedan od najosnovnijih metoda za tretiranje hipotenzije jeste hidratacija, odnosno unos dovoljnih količina vode (minimum 8 čaša dnevno).
Tuširanje mlakom ili hladnijom vodom može stimulisati cirkulaciju kod blagih slučajeva.
Redovno vežbajte, ali ne prelazite sopstvene limite.
Svakodnevno odvojite makar 30 minuta na fizičke aktivnosti, bez preterivanja i velikog zamaranja.
Za blago povećanje krvnog pritiska se posebno preporučuju vežbe istezanja i treninzi sa korišćenjem tegova.
Nosite čarape za kompresiju, koje će sprečiti nepotrebno zadržavanje krvi u nogama.
Poboljšaće se protok krvi do organa kao što su mozak i srce.
Primetićete nestajanje svih simptoma koji su vas remetili prilikom obavljanja svakodnevnih radnih zadataka.
Izbegavajte nagle promene položaja.
Na primer, naglo ustajanje iz ležećeg poremećaja može uticati na pad vašeg krvnog pritiska.
Ukoliko želite da legnete na krevet ili da ustanete iz sedećeg položaja, učinite to polako.
Prevencija
Nizak krvni pritisak nije problem za zdravlje ako se ne ispoljavaju simptomi sniženog pritiska (manjak energije, vrtoglavice, bezvoljnost). Usled smanjenog protoka krvi organi nisu dovoljno snabdeveni kiseonikom i nutrijentima, pa se javljaju posledice, a u najgorem slučaju i šok. Unošenjem dovoljne količine tečnosti obezbeđuje se adekvatna zapremina cirkulišuće krvi i sprečava smanjenje pritiska. Pošto prisustvo sniženog krvnog pritiska može ukazivati na postojanje nekih drugih oboljenja, neophodno je ovo ispitati lekarskim pregledom. Osobe koje imaju nizak krvni pritisak imaju manji rizik za srčani udar i oboljenja srca i bubrega. Sportisti, rekreativci i osobe koje se redovno bave nekim vidom fizičke aktivnosti, sa idealnom telesnom težinom, nepušači imaju niži krvni pritisak.