Šta je važnije: “gornji” ili “donji” pritisak? Stručnjaci su se dugo sporili oko tog pitanja, a najnovija analiza podataka trebalo bi da pomogne da se konačno nađe pravi odgovor.
Visok krvni pritisak (hipertonija) je pritisak koji prelazi vrednost od 140 mmHg. Sa starenjem, “gornja” vrednost postaje važnija, ali na razvoj kardiovaskularnih oboljenja podjednako utiču obe vrednosti, nagoveštavajući povećani rizik od infarkta i moždanog udara, zaključak je naučnika.
Povišen krvni prtisak ili hipertenzija je sistemska bolest koja za posledicu može imati mnogobrojna oštećenja različitih delova tela. Krv koju srce pumpa kroz organizam nailazi na otpor zidova arterijskih krvnih sudova. Što je veća količina krvi koju srce pumpa i što su arterije uže ili kruće, to je krvni pritisak viši.
Dakle krvni pritisak je određen kako količinom krvi koju srce pumpa, tako i količinom otpora krvnom protoku u arterijama. Postoje dve osnovne grupe povišenog krvnog pritiska.Kod primarne ili esencijalne hipertenzijeuzrok nastanka nije jasno definisan. Drugu grupu čini sekundarna hipertenzija čiji uzrok nam je poznat, ali su to hipertenzije znatno ređe zastupljene od prvih.
Po definiciji povišen krvni pritisak jeste onaj iznad 140/90 mmHg. Sistolni (gornji) krvni pritisak je 140 mmHg i predstavlja rezultat kontrakcije leve srčane komore,a 90 mmHg se označava kao dijastolni krvni pritisak i meri se za vreme relaksacije komore srca kada su aortni zalisci zatvoreni. K
ako raste sistolni krvni pritisak, tako raste i učestalost bolesti krvnih sudova srca.
Ukoliko ima i dodatnih faktora rizika (povišen holesterol, povišen šećer u krvi, pušenje cigareta, zadebljanje srčanog mišića leve komore), učestalost srčanog udara, ali i moždanog udara (šloga) je još više zastupljena.
Krvni pritisak se prikazuje kroz dve vrednosti – sistolnu (pritisak krvi na zidove krvnih sudova kada se srce kontrahuje) i dijastolnu ( pritisak na zid arterije u trenutku kada se opušta, a srce puni krvlju). Merna jedinica mmHg označava pritisak koji je neophodan da bi se tečna živa u cevi podigla za jedan milimetar.
Ukoliko je krvni pritisak viši od 140 /90 mmHg, u Evropi govorimo o povišenom krvnom pritisku, ako padne ispod 105, o hipotoniji, sniženom krvnom pritisku. Optimalnim se smatraju vrednosti ispod 120 (sistolni pritisak) i ispod 80 (dijastolni).
U SAD je granica nedavno snižena i sada iznosi 130/80 mmHg.
U aktuelnoj studiji, američki naučnici analizirali su podatke pacijenata privatnog osiguranja “Kajzer Permanente Northern Californija” u periodu od 2007. do 2016. godine i potvrdili da povišen krvni pritisak povećava rizik od određenih kardiovaskularnih bolesti.
“Analiza dugogodišnjih sveobuhvatnih podataka uverljivo dokazuje da na nastanak kardiovaskularnih oboljenja podjednako utiču i i gornji i donji pritisak, ali i da su za ljude, koji su u načelu zdravi, bolje niže vrednosti”, kažu naučnici.