Gusta krv kod ljudi – uzrok, simptomi, lečenje, ishrana

gusta krv kod ljudi

Saznajte šta je to zapravo gusta krv, koji su simptomi i uzroci za ovo stanje – kao i kako uspešno može da se kontroliše.

Gusta krv ili hiperkoagulabilnost je stanje gde je krv gušća i lepljivija nego inače. Kada osoba ima hiperkoagulabilnost, sklona je višku krvnih ugrušaka. Ovo stanje je rezultat abnormalnosti u procesu zgrušavanja krvi.

Među abnormalnostima koje uzrokuju gustu krv – jeste neravnoteža proteina i ćelija odgovornih za zgrušavanje krvi.

Gusta krv može ometati kretanje kiseonika, hormona i hranljivih materija u telu, sprečavajući ih da dođu do tkiva i ćelija. Ovo može uzrokovati nizak nivo kiseonika u ćelijama i dovesti do nedostatka hormona i hranljivih materija.

Uzroci guste krvi

Najčešći uzrok guste krvi jesu tumori krvnih ćelija – način na koji tumori zgrušnjavanju krv  tako što dovode do nenormalnog povećanja broja krvnih ćelija.

Ređi uzrok jeste retka bolest koja se naziva policitemija vera. Kod policitemije vere – telo proizvodi veliki broj crvenih krvnih zrnaca.

Valdenstorm makroglobulinemija je tip ne – Hočkinovog limfoma ( odnosno, tumora krvi ) koji pravi problem tako što izaziva hiperprodukciju antitela – imunoglobulina M.

Mijelom je tip raka krvi koji uzrokuje povećano stvaranje ćelija plazme – ćelije bele krvne loze koje proizvode antitela. Sva ova stanja dovode do zgrušnjavanja krvi, puneći krv abnormalnim brojem antitela i povećanja rizika od infekcija.

U trenutku kada se osoba poseče – organizam počinje da formira ugruška kojim sprečava veliko gubljenje krvi – ovaj proces se naziva koagulacija. Koagulacijski čep se formira od proteina krvi koji se nazivaju fibrini i trombociti. Hiperkoagulabilnost može biti izazvana genetičkim poremećajima ili može biti sastavni deo autoimunih sindroma, tumora, trudnoće ili dugogodišnjeg konzumiranja određenih lekova.

Takođe, prisustvo mikroorganizama kao što su bakterije, paraziti, giljivice i virusi, mogu da dovedu do oboljenja – gusta krv. Ovi mikroorganizmi aktiviraju koagulaciju u telu u cilju sprečavanja nastanka infekcije. Infekciju mikroorganizmima izaziva nedostatak hranljivih materija i koseionika koji su u nemogućnosti da dopru do zdravih ćelija i tkiva.

Gusta krv – simptomi

Simptomi guste krvi su jako tipični za ovu bolest:

– ukoliko se osoba poseče, može doći do sporog krvarenja zato što je krv zgrušana i ne može da teče u mlazu

– Smanjena težina a ponekad i  pothranjenost, mogu nastati usled nedostatka nutritivnih supstanci i hormona

– trudnice su u riziku od pobačaja ploda

– prilikom vađenja krvi, često ona ne može da se izvadi zbog svoje gustine, pa sam proces vađenja traje nešto duže

Koje su komplikacije guste krvi?

– najvažnija stvar jeste što će bilo koji tip infekcije – bakterijske, gljivične ili virusne, teško moći da se u potpunosti izleči

– hipoksija tkiva i organa ( nemogućnost dopremanja kiseonika vitalnim organima )

– smanjeno stvaranje takozvanih “krvnih razređivača” koji pospešuju cirkulaciju

– povećan rizik od nastanka kardiovaskularnih problema, na primer, rizik od srčanog udara. Zbog hipoksije, i mozak je u opasnosti pa može nastati moždani udar.

Da li se gusta krv može javiti kod dece?

Da! Zapravo, bebe, zbog svog nerazvijenog organizma, mogu da razviju niz patoloških stanja kao što je gusta krv.

Uzrok nastanka guste krvi kod beba jeste policitemija vera. Policitemijom verom je zahvaćeno oko 0,8 % svih beba. Policitemija vera nastaje ukoliko je trudnoća trajala duže od predviđenog trajanja ( do 42 nedelje ) , ukoliko majka boluje od dijabetesa tipa 1 ili hipertenzije ( povećanog kvnog pritiska ). Takođe, ovom bolešću je pogođeno stanovništvo visokih planina.

U osnovi policitemije vere leži velika koncentracija crvenih krvnih zrnaca ( eritrocita ) koji čine krv gušćom ( hiperviskoznost ) i usporavaju protok krvi kroz male krvne sudove, pogotovo na perifernim delovima tela.

U većini slučajeva, bebe nemaju simptome, ali povremeno mogu biti crveni u licu, letargični, imati smanjen apetit, a teži simptomi se ređe javljaju.

Dijagnoza se izvodi iz testa koji meri sadržaj crvenih krvnih zrnaca u krvi.