Asimptomatska bakteriurija je termin koji predstavlja pojavu kada se urinokulturom dokaže postojanje bakterije u urinu, odnosno urinarne infekcije ali bez ispoljavanja karakterističnih simptoma kod pacijenta. Ova pojava nije alarmantna i ne zahteva bilo kakvu lekarsku intervenciju. Međutim, komplikacija može nastati u slučaju trudnoće, transplantacije bubrega ili nekog drugog oboljenja. Ali je kod ovih pacijenata u navedenim slučajevima obavezan mikrobiološki pregled urina, odnosno urinokultura.
Mokraća je normalno sterilna, što znači da ne sadrži infektivne agense odnosno bakterije. Mali broj bakterija se može izolovati iz mokraće kod zdravih osoba. Ovo se uglavnom smatra bezopasnim. Međutim, određeni broj bakterija može ukazivati na infekciju mokraćne bešike, uretre ili bubrega.
Sve što prouzrokuje začepljenje mokraćnih kanala, odnosno normalno proticanje mokraće usled čega se ona zadržava unutar kanala, može stvoriti povoljnje uslove za rast i razmnožavanje bakterija ukoliko se ona nađe unutar ovog sistema organa. Na primer, kamen ili tumor u mokraćnoj bešici može prouzrokovati nepotpuno pražnjenje tokom mikcije i zadržavanje urina unutar ovog organa i time povećati riziik za razvoj urinarne infekcije, takođe je slična situacija kada muškarac ima uvećanu prostatu.
Ovaj problem se obično češće javlja kod žena nego kod muškaraca, zato što žene imaju kraću mokraćnu cev (uretru). Uretra za bakterije predstavlja ulazni put u urogenitalni sistem, ukoliko je ona kraća sa time je put bakterije do uroinarnog sistema kraći i lakši. Izvor bakterija je najčešće anus i genitalna regija, gde se one normalno nalaze. Akt pri kojem obično bakterija može ući u urogenitalni sistem je seksualni odnos ili nepravilno brisanje genitalne regije nakon toaleta. Bakterije mogu dospeti u urogenitalni sistem i putem krvi stanjima sepse, ali ovakvi slučajevi su veoma retki.
Ispitivanje urina na prisustvo bakterija se radi već opisanim testom, urinokulturom. Za ovaj test je potrebno da pacijent obezbedi pravilno uzorkovan urin metodom srednjeg mlaza. Pored navedenog, verovatno će lekar zahtevati laboratorijsko određivanje nekoliko parametara u uzorku krvi.
Ukoliko rezultati urinokulture budu pozitivni nekoliko puta za redom, možda će biti potrebno uraditi neku od radioloških metoda ispitivanja kao što su ultrazvuk i CT. Rezultati radiološke dijagnostike će dokazati prisustvo ili odsustvo anatomskih poremećaja vezanih za urogenitalni trakt, kao što su kamen u bubregu ili neka druga začepljenja mokraćnih kanala.
Lečenje
Ukoliko ste zdravi, bez simptoma, bakteriurija ne predstavlja zdravstveni problem i obično ne zahteva lečenje.
Bakteriurija može predstavljati problem samo u nekim slučajevima kada se pacijentu prepisuje određeni antibiotik